Kada razmislimo o pojmu domaćih životinja, prva slika koja se čovjeku stvara u glavi su krave, svinje, kokoši, ovce, koze i konji. Čovjek je kroz stoljeća ove vrste pripitomljavao i uzgajao da budu dio njegovog života.

Kroz vrijeme, kako se civilizacija širila, tako se širila i ideja o uzgoju i razmnožavanju određenih životinjskih vrsta.

Prve životinje koje su bile pripitomljene zbog hrane su bile ovce na Bliskom Istoku, poslije kojih slijede koze koje su pratile nomadska plemena. Kasnije se pojavljuju svinje i stoka kao dio naseljenog stanovništva. Razlog zbog kojeg su ove životinje bile držane i uzgajane je bila garantirana dostupnost svježeg mesa pa su tako nastale prve farme.

Životinje koje su bile držane na farmama su snabdijevale čovjeka u svim poljima; počevši od gnojiva koje su koristili za polja, kože i krzna za odjevanje i kosti za posuđa i oružje. Uz potrebu za hranom i odjećom, čovjek je pripitomljene životinje koristio i za pomoć – sirovu snagu vola za vuču plugova i konje za kočije. Kako je čovjek napredovao, napredovala su i oruđa i sredstva kojima je gradio nastambe i naselja, pa tako su i primitivne farme dobile bolji i kvalitetniji izgled. Počele su se graditi štale gdje bi svinje i krave mogle prezimiti, korita za uvijek dostupnu vodu, sedla za bolje jahanje konja. S napretkom društva i industrijalizacijom, poslovi koji su se obavljali ručno s domaćim životinjama zamjenili su strojevi. Iako se vrijeme mjenjalo, a s njim i čovjek, domaće životinje ostale su jedina konstanta.

Pojam domaćih životinja uvukao se u čovjekovu svakodnevicu, u literaturu, religije, grane znanosti i medije. Kroz knjige i filmove, filozofiju i igrice spin palace igara, domaće životinje su postale bliže čovjeku. Iako se u počecima čovjekovog napretka pojavljuju samo i izuzetno kao izvor sirovina i hrane, kroz povijest su dobile na važnosti. Iako su životinje sa farmi, pripitomljene da bi se čovjeku olakšao život, bez njih bi život bio puno teži, gotovo i nezamisliv.